SRPSKI CENTAR ZA ENERGETSKU EFIKASNOST

Nudi rešenje kako da se kroz konkretne projekte ostvare uštede!

Energetska efikasnost u industriji

Zbog raznolikosti industrijskih procesa, nije moguće opisati na koje načine se sve može izvršiti unapređenje energetske efikasnosti. Zajedničko za mnoge industrije je to što generišu paru i električnu energiju za naknadnu upotrebu u okviru objekata. Toplota koja nastaje kao nus proizvod, u okviru proizvodnje električne energije, može da se iskoristi za procesuiranje pare, toplote ili za neke druge industrijske potrebe.

Energetska efikasnost u industriji se može postići proizvodnjom energije uz korišćenje obnovljivih izvora energije. Kao vidovi obnovljivih izvora energije mogu biti solarni paneli na krovovima industrijskih objekata, upotreba toplotnih pumpi kako bi se postigla ušteda u smislu jeftinijeg grejanja, kao i vetrogeneratori.

Ušteda energije u industriji

Kako bi se postigla štednja energije u industriji a samim tim i unapređenje energetske efikasnosti, neophodno je da postoji motivacija i prepoznavanje dobrobiti koje primena određenih mera energetske efikasnosti može da donese.

Štednja energije predstavlja njeno racionalno korišćenje, odnosno trošiti samo onoliko koliko je neophodno a to znači sprečavanje nepotrebnog rasipanja i otklanjanje gubitaka.

Industrija predstavlja jednu od većih potrošača energije u našoj zemlji, a postizanjem smanjenja troškova energije došlo bi do povećanja dohodka, što predstavlja jako važan razlog za štednju. U određenim statistikama se može naći podatak da se dobrim upravljenjem energetikom u industriji može smanjiti potrošnja za čak 20 do 30%!

Postizanje pozitivnog rezultata u uštedi energije u industriji je moguće jedino integrisanjem važnih faktora kao i dobrim stručnim poznavanjem oblasti štednje industrijske energetike, termodinamike, proizvodne tehnologije, energetskih merenja, organizacije rada, automatike i regulacije kao i tarifa za energiju.

Kako bi se ostvarila ušteda energije neophodno je da se preduzmu sledeći koraci:

Snimiti postojeće stanje uz potrebna energetska merenja
Analizirati postojeće stanje obradom raspoloživih podataka
Izračunati energetske bilanse i proračune i pronalaženje mesta gubitaka kao i odrediti mogućnosti za uštedu energije
Definisati mere kojima se eliminišu očiti gubitci energije prema prioritetu i značaju
Definisati poboljšanje industrijskih procesa u cilju boljeg iskorišćavanja energije
Rekonstruisati loše instalacije ili uređaje i uvesti nove energetski efikasne tehnologije

Štednja energije a samim tim i povećanje energetske efikasnosti u industriji se može posmatrati kroz efikasnost parnih postrojenja, efikasnost toplotnih pumpi kao uređaja za uštedu energije i kroz iskorišćenje otpadne toplote.

Parno-kondenzatno postrojenje

U parnim postrojenjima mogu da postoje gubitci energije koji prema energetskim bilansima mogu biti veći od 30%.

Kod ovakvih postrojenja postoji mnogo načina poboljšanja energetske efikasnosti kao i uštede pare u industrijskim pogonima.

Za postizanje najboljih rezultata za uštedu energije pare neophodno je:

Otkloniti gubitke pare od neispravnih odvajača kondenzata
Koristiti optimalne parametre pare jer nepotrebno visok pritisak pare troši više energije
Iskoristiti toplotu kondenzata
Zameniti grejanje prostorija parom, ako se mogu grejati toplom vodom
Redovnim pregledom i održavanjem parnih instalacija preventivno otkloniti gubitke pare na prirubnicama, ventilima i odvajačima kondenzata
Parno postrojenje
Parno postrojenje

Toplotne pumpe kao uređaji za uštedu energije

Toplotna pumpa radi u kružnom procesu kao rashladna mašina pri čemu radni medij prelazi faze isparavanja, kompresije, prigušenja i kondenzacije. Stepen korisnosnog dejstva toplotne pumpe izražava se odnosom ukupno dobijene toplote prema potrošenoj energiji (COP). Toplotna pumpa se može koristiti za zagrevanje sanitarne tople vode, iskorišćenje otpadne toplote za grejanje i hlađenje kao i za grejanje i hlađenje zgrada, radionica, pogona.

Iskorišćenje otpadne toplote radi uštede energije

Otpadnu toplotu možemo svrstati prema temperaturnim područjima u nekoliko vrsta:

Visoke temperature ˃ 650°C
Srednje temperature od 200 – 650°C
Temperature između 100 i 200 °C
Niže temperature od 100 °C

Visoke i srednje temperature mogu da proizvedu procesnu paru, električnu energiju kao i da podgrevaju vazduh za sagorevanje. Najveće količine otpadne vode u industriji su temeprature ispod 100 °C, u šta spadaju kondentzat pare, ventilacija, rashladne vode ili otpadne vode industrijskih procesa. Kvalitet otpadne toplote se sastoji u njenoj upotrebnoj vrednosti a ne u njenom iznosu. Najpovoljniji slučaj je ako otpadna toplota može da se iskoristi za poboljšanje stepena korisnosti unutar samog procesa, kao što je primer podgrevanja vazduha za sagorevanje u kotlu pomoću dimnih gasova.